Pčelinjak
- Pčelinjak od 40 košnica izgrađen je 2004. godine u zatvorenom objektu i udaljen iznad ceste 50 metara, tako da je 20 košnica usmjereno prema jugo-istoku (sl.1.), a 20 prema sjevero-zapadu, poradi toga da se koristi sunčeva toplina kroz otvore tijekom cijelog dana. Ovo iskustvo da u zatvorenom objektu sunce tijekom cijelog dana obasjava košnice preneseno je iz pčelinjaka podignutog 1930. godine u Novoj Kapeli koji je bio u vlasništvu pokojnog Stipe Tancoša. Uz pčelinjak se nalazi manja pomoćna montažna prostorija, a uz nju veća zidana za vrcanje i skladištenje meda.
Unutrašnjst pčelinjaka. Slika 1
Lokacija obiteljskog gospodarstva
Obiteljsko gospodarstvo «Sv. Ambrozije» u vlasništvu je Melite Tancoš Šostar i njezinog supruga Vilija Šostar, a nalazi se na južnim obroncima Požeške gore u selu Gradski Vrhovci na cesti iz Požege kroz Jagodnjak prema Novoj Kapeli.
Gospodarstvo se nalazi na 350 metara nadmorske visine i udaljeno je od centra Požege 5000 metara, a od vrha Požeške gore «Stari Vrhovački grad» oko 900 metara. Lokacija gospodarstva nalazi se u pčelarskom raju okruženom šumom, napuštenim livadama, poljima, voćnjacima i šikarama, gdje nema obradivih površina i upotrebe zaštitnih sredstava. Neposredno u blizini nalaze se izvori potoka Vučjak i potoka Bukovica.
II - PROLJETNA PAŠA ( travanj-svibanj)
Dolazak proljeća predstavlja pravi procvjetani raj napuštenih starih voćnjaka: trešnje, višnje, jabuke, rane i kasne šljive, breskve i kruške. U to vrijeme okolna šuma obdarena je cvjetanjem: divlje trešnje, topole, jasena, hrasta, graba, javora, gloga i svibovine.
Napuštene livade i polja prekrivena su rascvjetanim maslačkom, mrtvom koprivom i gavezom.
«CVJETNI MED» rane i proljetne paše vrca se sredinom mjeseca svibnja.
III - KASNA PROLJETNA PAŠA (svibanj-lipanj)
Krajem proljeća okolica pašnjaka zabijeli se procvalim bagremom prvo na obroncima Požeške gore, a zatim u šumskim klancima i uz potoke, što omogućuje dvije bagremove paše.
«MED OD BAGREMA» kasne proljetne paše vrca se sredinom mjeseca lipnja.
V - KASNA LJETNA PAŠA (kolovoz-rujan)
Krajem ljeta rascvjetane su napuštene livade, oranice i voćnjaci s mnogobrojnim vrstama cvijeća kao što su bijela i crvena djetelina, grahorica, različak, livadna kadulja, divlja mrkva, cikorija, graholika, metvica, zlatošipka, čičak i bršljan.
Sve više marnih pčela posjetilo je šumske predjele crnogoričnog (jela, smreka i crni bor) i bjelogoričnog (hrast i bukva) drveća poradi prikupljanja medljikovca.
«LIVADNI MED» kasne ljetne paše vrca se sredinom mjeseca rujna.
Pčelinja paša
I - RANA PROLJETNA PAŠA (veljača-ožujak)
Još zima nije minula, a okolica pčelinjaka je već obdarila pčele radilice s prvim procvalim cvijetom lijeske, visibabe, šumarice, jaglaca, cica mace, drenka, vrbe i johe.
Još zima nije minula, a okolica pčelinjaka je već obdarila pčele radilice s prvim procvalim cvijetom lijeske, visibabe, šumarice, jaglaca, cica mace, drenka, vrbe i johe.
II - PROLJETNA PAŠA ( travanj-svibanj)
Dolazak proljeća predstavlja pravi procvjetani raj napuštenih starih voćnjaka: trešnje, višnje, jabuke, rane i kasne šljive, breskve i kruške. U to vrijeme okolna šuma obdarena je cvjetanjem: divlje trešnje, topole, jasena, hrasta, graba, javora, gloga i svibovine.
Napuštene livade i polja prekrivena su rascvjetanim maslačkom, mrtvom koprivom i gavezom.
«CVJETNI MED» rane i proljetne paše vrca se sredinom mjeseca svibnja.
III - KASNA PROLJETNA PAŠA (svibanj-lipanj)
Krajem proljeća okolica pašnjaka zabijeli se procvalim bagremom prvo na obroncima Požeške gore, a zatim u šumskim klancima i uz potoke, što omogućuje dvije bagremove paše.
«MED OD BAGREMA» kasne proljetne paše vrca se sredinom mjeseca lipnja.
IV - RANA LJETNA PAŠA (lipanj-srpanj)
Dolaskom ljeta pčele radilice uživaju u mnogobrojnom procvalom pitomom kestenu, cvijetu lipe, maline, kupine, trputca, grahorice, maka i različka.
«MED OD KESTENA» rane ljetne paše vrca se sredinom mjeseca srpnja.
V - KASNA LJETNA PAŠA (kolovoz-rujan)
Krajem ljeta rascvjetane su napuštene livade, oranice i voćnjaci s mnogobrojnim vrstama cvijeća kao što su bijela i crvena djetelina, grahorica, različak, livadna kadulja, divlja mrkva, cikorija, graholika, metvica, zlatošipka, čičak i bršljan.
Sve više marnih pčela posjetilo je šumske predjele crnogoričnog (jela, smreka i crni bor) i bjelogoričnog (hrast i bukva) drveća poradi prikupljanja medljikovca.
«LIVADNI MED» kasne ljetne paše vrca se sredinom mjeseca rujna.
Poklonac «Sv. Ambroziju» zaštitniku pčela i pčelara podigao je i izradio Bernardo Tancoš, član zavičajne udruge Stari Požežani i njegova kćerka Melite Tancoš Šostar uz pomoć svog supruga Vilija Šostar, kćerke Barbare i sina Lovre, a u spomen na prvog poznatog pretka Ambrosiusa Tanczos, nositelja plemstva od 1554. godine.
Poklonac podsjeća i na Tomu Tancoša (staklara) stanovnika 1800. godine, slobodnog kraljevskog grada Požege, koji počiva od 05.06.1844. godine u kripti katedrale Sv. Terezije Avilske u Požegi.
Na dan blagoslova poklonca «Sv. Ambrozija» i državni praznik Dan neovisnosti 08. listopada 2005. godine članovi pčelarske udruge «Zlatna dolina» predstavili su novoosnovani Red «Sv. Ambozije».
Kip «Sv. Ambrozija» od orahovine izradio je naivni kipar iz Pleternice Nediljko Ožić (sl.1.), a poklonac «Sv. Ambrozija» blagoslovio ga je kapelan župe Sv. Terezije Avilske, a ujedno i vojni kapelan kapelanije «Sv. Ivan Krstitelj» iz Požege velečasni Mladen Štivin (sl.2.).
Poklonac
Poklonac «Sv. Ambroziju» zaštitniku pčela i pčelara podigao je i izradio Bernardo Tancoš, član zavičajne udruge Stari Požežani i njegova kćerka Melite Tancoš Šostar uz pomoć svog supruga Vilija Šostar, kćerke Barbare i sina Lovre, a u spomen na prvog poznatog pretka Ambrosiusa Tanczos, nositelja plemstva od 1554. godine.Poklonac podsjeća i na Tomu Tancoša (staklara) stanovnika 1800. godine, slobodnog kraljevskog grada Požege, koji počiva od 05.06.1844. godine u kripti katedrale Sv. Terezije Avilske u Požegi.
Na dan blagoslova poklonca «Sv. Ambrozija» i državni praznik Dan neovisnosti 08. listopada 2005. godine članovi pčelarske udruge «Zlatna dolina» predstavili su novoosnovani Red «Sv. Ambozije».
Kip «Sv. Ambrozija» od orahovine izradio je naivni kipar iz Pleternice Nediljko Ožić (sl.1.), a poklonac «Sv. Ambrozija» blagoslovio ga je kapelan župe Sv. Terezije Avilske, a ujedno i vojni kapelan kapelanije «Sv. Ivan Krstitelj» iz Požege velečasni Mladen Štivin (sl.2.).
Slika 1 Slika 2
Na Dan grada Požege 12. ožujka 2006. godine članovi Reda «Sv. Ambrozija» dobili su na poklon zastavu "Sv. Ambrozija" od «Ivić» d.o.o. Golo Brdo.
Uz darovanu zastavu Sv. Abroziju stoje članovi reda Sv. Ambrozije s lijeva na desno: Slavko Hora, Bernardo Tancoš, Ivan Viljevac, Petar Marinić, Ivo Pavlešić, Mijo Bošnjak, Hrvoje Andrlić, Melita Tancoš Šostar, Mato Bosjak, i Davorin Krakar (predsjednik pčelarske udruge «Zlatna Dolina»).
Apiterapija
Liječenje zrakom iz košnice
Poznato je da pčele umrtvljuju alergogene u medu, vosku, peludu, propolisu, matičnoj mliječi i pčelinjem otrovu te dezinficiraju zrak oko pčelinjaka u polumjeru do 200 metara.
Takva mikro klima u pčelinjaku poboljšava stanje bolesnika koji boluju od alergije i bronhitisa, jer utjeće na njihovo ponašanje, povečava im tek, poboljšava san i raspoloženje, odnosno produljuje život.
Izlazeće frakcije iz košnice stimulativne su za dišni, želučano-crijevni i kardiovaskularni sustav, te poboljšavaju stanje živčanog sustava.
Aerostimulansi iz pčelinje zajednice povečavaju radnu sposobnost, poboljšavaju rad pluča i povečavaju imunitet organizma, koji počme graditi vlastite obrambene mehanizme.
Koristeći ova saznanja na pčelinjaku Obiteljskog gospodarstva "Sv.Ambrozije" u Gradskim Vrhovcima napravljen je apiterapijski centar za liječenje zrakom iz košnice.
Terapija liječenja sastoji se u tome da se zrak iz košnica cjevovodom dovodi u posebnu prostoriju u kojoj se iz instalacione cijevi zrak udiše na usta, a izdiše na nos.
Nakon ove terapije inhalacijom korisno je žvakati i zabrus (hranu Bogova) za liječenje usne šupljine, organa za disanje, upale sinusa, bronhitisa i otklanjanja alergijske hunjavice (rinitisa).
U vočnjaku ispod pčelinjaka postavljeni su i stolovi s klupama za vanjsku terapiju inhaliranja zrakom iz košnica.
Turizam
EKO- ETNO SELO GRADSKI VRHOVCI
U srcu Slavonije na južnim obroncima Požeške gore na 350 metara nadmorske visine na asfaltnoj cesti Požega-Nova Kapela smješteno je eko-etno selo Gradski Vrhovci. U zapisima selo se spominje 1444. godine ,a u Turskom poreznom popisu 1545. godine.
Poslije izgona Turaka, kralj Karlo VI je poveljom pripojio 20.siječnja 1723.godine
vlastelinstvo Gradski Vrhovci gradu Požegi uz otkupninu 30.000 forinti, koju je Beču, grad Požega plačao i duhanom.
Na početku sela smješteno je obiteljsko gospodarstvo „Sv.Ambrozije“ koje se bavi eko pčelarstvom. Selo je okruženo šumom i prekrasnim starim netretiranim vočnjacima i pitomim poljima, koja se još uvjek tretiraju stajskim gnojivom. U originalnim slavonskim dvorištima i stajama mogu se vidjeti domaće krave, koze, ovce, jata gusaka, pataka, purana i kokoši.
U neposrednoj blizini obiteljskog gospodarstva na vrhu Požeške gore (433 metra) nalazi se stari Vrhovački grad po kome je i selo dobilo naziv.
